Nmedia
Nmedia

VESPAZIJAN

Tit Flavije Vespazijan, Titus Flavius Caesar Vespasianus Augustus

Vespazijan (9. – 79. g. po. Kr.) je bio slavni vojskovođa, rimski car i utemeljitelj nove flavijevske dinastije. Rođen je nedaleko od Rima (Falacrinum) u viteškoj obitelji Tita Flavija Sabina i Vespazije Pole. Vespazijan i njegov brat Tit Flavije Sabin bili su prvi iz obitelji, koji su u vrijeme julijevsko-klaudijevske dinastije obitelj izdigli na senatorski rang. Godine 39. po Kr. Vespazijan sklapa brak s Flavijom Domitilom s kojom ima troje djece, kći Flaviju Domitilu te dva sina i buduća nasljednika, Tita i Domicijana.

Vespazijanova karijera počinje već u vrijeme cara Tiberija kada obnaša dužnost vojnog tribuna u Trakiji, a zatim kvestora na Kreti i Kireni. U vrijeme vladavine cara Kaligule imenovan je za pretora, a posebno se istaknuo zapovijedajući II. legijom Augustom na vojnom pohodu u Britaniji od 43. do 47. godine po Kr. Zbog uspješnih vojnih pohoda nagrađen je titulom konzula, a nakon toga je dobio namjesništvo u Africi.

Napredovanje njegove političke i vojne karijere nastavlja se u vrijeme cara Nerona koji mu povjerava suzbijanje židovskog ustanka u Judeji. Njegov vojni pohod nakratko je prekinut 68. godine zbog Neronove smrti. Budući da je carsko prijestolje ostalo prazno pojavljuje se više pretendenata među kojima je bio i Vespazijan. S obzirom na to da je imao veliku potporu vojske koja ga je u više provincija proglasila carem, odlazi u Egipat kako bi zaustavio opskrbu Rima žitom i na taj način umanjio podršku prijestolnice caru Vitelija. Nakon Vitelijeva vojnog poraza Senat je 69. godine proglasio Vespazijana carem i on preuzima carsko prijestolje u Egiptu, a njegov stariji sin Tit predvodi vojni pohod u Judeju gdje suzbija židovski ustanak i vraća se u Rim te slavi trijumf. U vrijeme careva izbivanja carstvom vladaju Gaj Licinije Mucijan i carev mlađi sin Domicijan koji je već tada bio vrlo ambiciozan. Vespazijan sredinom 70. godine dolazi u Rim i provodi niz reformi.

Nedugo prije preuzimanja prijestolja Vespazijanu umire supruga Flavija Domitila, a od tada živi s dotadašnjom ljubavnicom Antonijom Cenis. Njihov odnos bio je prožet vjernošću, a Vespazijan se prema njoj odnosio kao prema zakonitoj supruzi. Imala je snažan utjecaj na cara sve do kraja života. Vespazijan je posljednje godine života i carske vladavine proveo u rezidenciji poznatoj kao Salustijevi vrtovi koja je bila ukrašena brojnim umjetničkim djelima.

Vrijeme Vespazijanove vladavine u povijesti je zabilježeno kao vrijeme mira, a takav je bio i njegov privatni život koji su činile dnevne rutine. Kako bi učvrstio pravo nasljeđivanja svojih sinova Tita i Domicijana dodjeljuje im naziv Cezar, a Tita imenuje za svojeg nasljednika. Za vrijeme njegove vladavine intenziviraju se graditeljske aktivnosti među kojima je najznačajnija obnova hrama božanskog Klaudija i gradnja veličanstvenog amfiteatra, poznatijeg kao Koloseum koji je dovršio Vespazijanov sin Tit. S druge strane vladavina je bila obilježena carevom štedljivošću. Uvođenje raznih poreza, a jedan od najpoznatijih bio je i onaj na javne zahode, dovelo je do ponovnog punjenja državne riznice. Brojni izvori navode da je Vespazijan bio jako pravedan i pošten, a krasio ga je i dobar smisao za humor. Godine 79. po Kr. obolijeva na putovanju u Kampaniju, ali ignorira znakove bolesti i umire. Senat ga proglašava božanstvom, a njegov je pepeo najprije položen u Augustov mauzolej da bi kasnije bio premješten u flavijevsku grobnicu. Vespazijana nasljeđuje sin Tit što je prvi put od uspostave Carstva da oca na prijestolju zamijeni biološki sin. Nakon smrti Tita nasljeđuje brat Domicijan s kojim završava vladavina flavijevske dinastije.