Nmedia
Nmedia

MARKO VISPANIJE AGRIPA

Marcus Vipsanius Agrippa

Marko Vipsanije Agripa (63. g. pr. Kr. – 12. g. po. Kr.) bio je rimski državnik i vojskovođa te jedan od najvažnijih suradnika cara Augusta. Iako nije rođen u uglednoj rimskoj obitelji, postiže veliki ugled u rimskom društvu. Bio je prijatelj cara Augusta, a njihovo prijateljstvo razvilo se tijekom školovanja u Apoloniji.

Nakon Cezarove smrti 44. g. pr. Kr. August se na Agripinu preporuku vraća u Rim i osniva trijumvirat, politički savez s Markom Antonijem i Markom Emilijem Lepidom, sklopljen 43. g. pr. Kr. Iste godine Agripa je imenovan pučkim tribunom te dobiva mogućnost ulaska u Senat, što je označilo početak njegove uspješne karijere. Posebno se istaknuo u diskusijama u kojima se suprotstavio Augustovim protivnicima u vrijeme kada je August bio u Galiji, a on obnašao funkciju upravitelja Rima. Agripa je vrlo brzo postao glavni zapovjednik Augustove vojske. Godine 39. ili 38. pr. Kr. postaje upravitelj Cisalpinske Galije i niže vojne uspjehe u suzbijanju pobuna Gala i Germana. Po povratku u Rim imenovan je konzulom, a August ga zadužuje za brigu o mornarici koju je uspješno obnovio. U to vrijeme Agripa se ženi Cecilijom Pomponijom Atikom s kojom je imao kćer Agripinu Vipsaniju, kasnije prvu suprugu Livijina sina Tiberija. Završetkom vojnih pohoda 34. g. pr. Kr. Agripa se vraća u Rim i dobiva status edila. Na ovoj iznimno važnoj funkciji preuzima brigu o popravcima postojećih i gradnji novih akvadukata, uređenju ulica, čišćenju kanalizacije, gradnji javnih kupališta, portika te organizira raskošne svečanosti, igre i postaje pokrovitelj umjetnosti.

Poznata izreka koja se povezuje s Augustom o tome kako je zatekao grad Rim od cigle, a ostavio ga u mramoru zapravo je zasluga njegova velikog prijatelja i suradnika Agripe koji je sve to postigao uz Augustovo odobrenje i podršku. Agripina vojna sposobnost vrlo brzo ponovno dolazi do izražaja kada s Augustom sudjeluje u ratu protiv Marka Antonija. Upravo Agripinom zaslugom August je pobijedio u ključnoj bitci kod Akcija te osigurao prevlast na Istoku i osigurao carsku titulu. U spomen ove pobjede Agripa na mjestu današnjeg Panteona gradi hram vjerojatno posvećen bogu Marsu te po treći put dobiva konzulsku čast zajedno s Augustom. On mu ugovara brak sa svojom nećakinjom Klaudijom Marcelom Major, ali vrlo brzo odlazi u Galiju gdje provodi poreznu reformu te gradi brojne ceste i akvedukte. Velik utjecaj Agripe na Augusta nije odgovarao Liviji i Augustovu nećaku Marcelu koji je trebao biti njegov nasljednik. Smatra se kao je upravo zbog velikog utjecaja na Augusta Agripa poslan za upravitelja Sirije, no vrlo brzo nakon Marcelove smrti August ga poziva u Rim gdje postaje glavni zapovjednik vojske imajući gotovo ravnopravne ovlasti kao i August. Prema nagovoru rimskog uglednika Gaja Kilnija Mecene Oktavijan nudi Agripi ruku svoje kćeri Julije Starije. On se nakon razvoda od Marcele ženi Julijom, a njihov brak bio je iznimno plodan o čemu svjedoči petero djece od koje su tri sina proglašena Augustovim nasljednicima.

Agripa je preminuo 12. g. pr. Kr. u Kampaniji nakon uspješno provedenog posljednjeg vojnog pohoda na panonska plemena. August mu priređuje veličanstven pogreb te je pokopan u Augustovom mauzoleju iako je za života sagradio vlastitu grobnicu.