Nmedia
Nmedia

KLAUDIJE

Tiberije Klaudije Neron, Tiberius Cludius Caesar Augustus Germanicus

Klaudije (10. g. pr. Kr. – 54. g. po. Kr.) je pripadnik julijevsko-klaudijevske dinastije i četvrti rimski car. Rođen je u Lugdunumu (danas Lyon) u braku Druza Starijeg, brata cara Tiberija i Antonije Mlađe, kćerke Oktavije i Marka Antonija.

Klaudije je od najranijih dana bio izoliran od društva zbog svojih fizičkih nedostataka, hromosti i mucanja. Pojedini izvori ističu kako mu je čak i sam car August zabranio pojavljivanje u javnosti. Sve to se odrazilo na njegov odnos s majkom koja je prema njemu bila vrlo hladna i smatrala ga čudovištem, a ostavit će i velike posljedice na njegovo ponašanje u odrasloj dobi. Tako je Klaudije često opisivan kao kockar, ženskar i alkoholičar, dok je s druge strane bio strastveni zaljubljenik u povijest i književnost te je napisao i svoju biografiju.

Klaudije na carsko prijestolje dolazi 40. g. po. Kr. u vrijeme nereda koji su nastali nakon smrti cara Kaligule. Imenovali su ga prema predaji sasvim slučajno vojnici u vrijeme izglasavanja novog cara, što je bilo protivno željama Senata koji je zagovarao povratak Republike. Početak njegove vladavine obilježen je nasilnim osvetama i obračunima s Kaligulinim ubojicama te svima koji su bili ili mogli biti prijetnja novom caru. Prema antičkim navodima, za Klaudijeve je vladavine pogubljeno 35 senatora i 300 vitezova, a vrhunac Klaudijeva terora bilo je gušenje bune koju je vodio Lucije Aruncije Kamil Skribonijan, namjesnik provincije Dalmacije.

Klaudiju su uz državničke probleme brojne brige zadavale i njegove žene, posebice Valerija Mesalina, njegova treća žena s kojom je imao sina Britanika, nasljednika prijestolja. Mesalina je bila poznata po tome što je svoj položaj i moć upotrebljavala kako bi se riješila svakog potencijalnog protivnika, ali i po brojnim ljubavnim aferama. Tako se 48. g., iako je još uvijek bila u braku s Klaudijem, udala za jednog od svojih ljubavnika. Zbog toga ih je Klaudije dao uhititi i pogubiti. No ipak, njegovu su vladavinu obilježile utjecajne žene i oslobođenici koji su imali velik utjecaj na njega. S druge strane Klaudije je bio vrlo zainteresiran za pravne i financijske poslove te za održavanje igara pa je tako često bio pokrovitelj brutalnih gladijatorskih borbi. U vojnom smislu njegov je najveći značaj uspješan završetak pohoda na Britaniju koji je započeo još Kaligula.

Klaudije u početku nije bio miljenik javnosti i na sve je načine pokušavao popraviti sliku o sebi. Tako je želio pridobiti naklonost građana raznim graditeljskim pothvatima, prvenstveno u Rimu. Ipak, vojni pohodi i širenje granica Carstva osigurali su mu naklonost građana te je u vrijeme njegove vladavine Rimskom Carstvu pripojeno pet novih područja - Britanija, Trakija, Likija, Mauretanija i Norik, a uspješni su bili i vojni pohodi u Armeniji i na Rajni.

Nakon trećeg propalog braka, unatoč zakletvi da mu je to posljednji brak, pedesetosmogodišnji car stupa u brak sa svojom nećakinjom Agripinom Mlađom. Mesalina i Agripina Mlađa nisu se bitno razlikovale u želji za vlašću. Jedan od Agripininih glavnih motiva stupanja u brak bio je Klaudiju približiti sina Nerona. Klaudije je posvojio Nerona čime je postao carski nasljednik ispred maloljetnog Britanika. Navodno je želja za moći i carskim naslovom za sina potaknula Agripinu Mlađu na ubojstvo tada već starog i bolesnog Klaudija. Priređen mu je veliki svečani ispraćaj, a pepeo je položen u Augustov mauzolej. Iako je njegov nasljednik car Neron kritizirao Klaudija i ukinuo brojne njegove odluke i zakone, zajedno je sa Senatom vrlo brzo po stupanju na prijestolje deificirao Klaudija.