Nmedia
Nmedia

GAJ CEZAR

Gaj Vipsanije Agripa, Gaj Julije Cezar

Gaj Cezar (20. g. pr. Kr. – 4. g. po. Kr.) pripadnik je julijevsko-klaudijevske dinastije i najstariji sin slavnog rimskog vojskovođe Marka Vipsanija Agripe i Julije Starije, jedine Augustove kćerke.

Najprije dobiva ime po ocu, Gaj Vipsanije Agripa, a nedugo nakon rođenja njegova brata Lucija Cezara, 17. g. pr. Kr., posvaja ih njihov djed car August te mu nadjeva ime Gaj Julije Cezar. Zajedno s bratom odrastao je i školovao se u Augustovu domu pod djedovim nadzorom. Kao Augustovi nasljednici obojica su imala osiguranu političku i vojnu karijeru. Već 6. g. pr. Kr. bilo je pokušaja da se Gaj Cezar, koji je tada imao samo četrnaest godina, postavi za konzula, ali ipak dobiva samo počast da prisustvuje sjednicama Senata i naziv princeps iuventutis. Gaj Cezar i njegov mlađi brat Lucije Cezar bili su jako popularni među rimskim narodom pa se često u njihovu čast podižu skulpture i hramovi širom Carstva. U njihovu čast kovane su brojne serije novca s njihovim likom, a na nekim emisijama prikazani su i s majkom Julijom.

Gaj Cezar je 1. g. pr. Kr. sklopio brak s rođakinjom Livilom, kćeri Antonije Mlađe i Druza Starijeg, ali nisu imali potomaka. Dobio je prokonzulske ovlasti te odlazi u vojni pohod u Armeniju zbog rata s Partima. Zahvaljujući ovlastima iskazao se u civilnom upravljanju i vojnim postignućima. U Armeniji je na tron postavio prorimskog kralja što dovodi do pobune stanovništva. Dok je pokušavao ugušiti pobunu 4. g. po. Kr. biva teško ranjen kod Artagire. Zbog posljedica ranjavanja umire u Likiji, na putu prema Italiji. Gajev pepeo je uz sve počasti položen u Augustov mauzolej s drugim istaknutim članovima julijevsko-klaudijevske dinastije. Njegova smrt bila je težak udarac caru Augustu.