Agripina Starija (14. g. pr. Kr. – 33. g. po. Kr.) ugledna je pripadnica julijevsko-klaudijevske dinastije, kći slavnog rimskog vojskovođe i državnika Marka Vipsanija Agripe i Julije Starije, kćerke cara Augusta.

Rođena je 14. g. pr. Kr. u Ateni, a rano djetinjstvo provodi s majkom, braćom i sestrama na putovanjima po Carstvu prateći oca, slavnog vojskovođu. Nakon smrti Agripe 12. g. pr. Kr. Julija se s djecom vraća u Rim i vrlo brzo udaje za Tiberija. Zbog preljuba i sudjelovanja u zavjeri 2. g. pr. Kr. August ju je prognao iz Rima, a brigu o djeci preuzeli su car August i Livija. Tako su od najranije dobi Agripina Starija i njezina braća odgajani u carskom domu u duhu rimske tradicije i svjetonazora, a antički izvori spominju blisku povezanost Agripine Starije i cara Augusta.

Agripina Starija se oko 5. g. po. Kr. udaje za rimskog vojskovođu Germanika koji joj je bio rođak u drugom koljenu. Njihov brak bio je ispunjen vjernošću i ljubavlju. Imali su devetero djece među kojom će dvoje, Agripina Mlađa i Kaligula, ostaviti značajan trag u rimskoj povijesti. Agripina Starija vjerno je pratila supruga Germanika u vojnim pohodima pružajući mu veliku podršku u pohodima na Galiju i Germaniju, dok su od velike pomoći bile i njezine diplomatske sposobnosti koje je stekla i razvijala od najranijih dana. No, prilikom zajedničkog posjeta istočnim provincijama, 19. g. po. Kr., sukob između Germanika i Gneja Kalpurnija Pizona, upravitelja Sirije, završava Germanikovom smrću koja se dogodila pod nerazjašnjenim okolnostima. Nakon toga Agripina Starija s djecom prenosi Germanikov pepeo u Italiju i započinje novi život koji je praćen sumnjom o krivnji Tiberija za smrt njezina supruga. Od 19. do 29. g. po. Kr. živi u Rimu na Palatinu posvećena brizi i odgoju djece, ali ožalošćena i usamljena te u stalnoj zavadi s Tiberijem i Livijom. U svojim nastojanjima da djeci omogući sigurnu budućnost Agripina Starija podržava grupu senatora koji su bili protivnici zapovjednika pretorijanske garde Lucija Elija Sejana. Uslijed tih okolnosti Tiberije postaje nepovjerljiv prema Agripini Starijoj i zabranjuje joj udaju za senatora Gaja Asinija Gala Salonina zbog straha od mogućih političkih promjena. Sve veće Tiberijevo nepovjerenje odrazit će se na Agripinin život. Prema Tiberijevu nalogu Agripina Starija te sinovi Neron Cezar i Druz Cezar lažno su optuženi, a ona je prognana na otok Pandateriju (danas otok Ventotene) gdje je i preminula. Agripina Starija je u zatočeništvu mučena i zbog svih događaja do smrti se izgladnjivala. Nakon Tiberijeve smrti njezin sin Kaligula 37. g. po. Kr., preuzima carsko prijestolje te pepeo majke i braće donosi u Rim i uz sve počasti polaže u Augustov mauzolej.

Agripina Starija ostala je zabilježena u rimskoj povijesti kao prva žena koja je s mužem išla u vojne pohode i živjela s rimskim legijama. U vrijeme vladavine cara Kaligule kovan je novac s njezinim likom.